Izložba otvara vrata iza scene pokazujući procese i određene faze konzervatorsko-restauratorskih zahvata na odabranim djelima moderne i suvremene umjetnosti. Rezultat je suradnje MSU Zagreb s ALUO i MG u Ljubljani na višegodišnjem projektu koji se temelji na zajedničkom radu hrvatskih i slovenskih muzeja i sveučilišta.
Otvorenje 21. 12. u 19 sati
„Gledajući iz aviona tokove rijeka, znao me zainteresirati crtež koji izvode rijeke u tlu kojim prolaze. Poneki dijelovi toliko su likovni da bi ih trebalo samo uokviriti i potpisati. Bila bi to naravno čista krađa, jer takvu sliku čine rijeka, tlo i sila teža. Autor je priroda.“
(V. Richter, Gravitacijski crtež, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2001.)
Vodstvo kroz izložbe iz ciklusa ‘Zbirka kao glagol’ prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama održat će se 22. veljače u 18 sati. Umjetnička djela izložena u ciklusu Zbirka kao glagol (izložbe ‘Drugarstvo’ i ‘Tužne pjesme rata’) dostupne su na dodir u sklopu projekta Beam Up PRISTUP. Obogatili smo izložbeni postav ovog ciklusa ponudom za slijepe i slabovidne osobe koja je zanimljiva i videćim osobama. Taktilni doživljaj umjetničkih djela čiji su originali od neprocjenjivog značaja za hrvatsku suvremenu umjetnost sada je zastupljen taktilnim modelima, reljefima i replikama, uz legende na uvećenom i Braillevom tisku te audio deskripcije. Voditelj je Andrej Hatar, sudionik projekta.
Izložba Nam June Paik – In the Groove prikazuje ranu eksperimentalnu praksu pionira medijske umjetnosti Nama Junea Paika, koju karakterizira začudna dovitljivost i zaigrana kvaliteta. Poput televizijskog signala ili internetskog impulsa, njegov je revolucionarni multimedijski rad globalno odjeknuo u svijetu umjetnosti. Signali, paralele i refleksije u sličnom grooveu mogu se pronaći u hrvatskim i regionalnim umjetničkim djelima iz ovdašnjih muzejskih zbirki, korespondirajući s nekim od najzanimljivijih Paikovih radova.
„Nikad ništa gotovo, nikad ništa završeno i savršeno“, Kožarićeva je rečenica koja mnogo govori o načinu na koji je pristupao činu stvaranja. Na isključivosti nije pristajao, stvaranje prepoznatljivog i definiranog stila nije ga zanimalo, radije je istraživao i eksperimentirao, koristio raznovrsne, često i netrajne materijale, intervenirao neočekivanim gestama na vlastita djela i iznova ih oživljavao. U njegovim procesualnim strategijama, Tanja Vujasinović, također kiparica, inspiraciju je pronašla još kao studentica, a poslije, posve spontano, stvaranju je pristupila na sličan, a opet drugačiji način. Opisat će to kao „hod kroz vrijeme u kojemu ista djela često prolaze i kroz nekoliko faza reinterpretacije i rekontekstualizacije, slijedom događaja potaknutih društvenim i osobnim situacijama koje sve manje proizvodim a sve više prepoznajem“.
Tematska okosnica izložbe dvije su dominantne tendencije koje su obilježile noviju austrijsku umjetnost: radikalni performans i feminističko naslijeđe koje daje glas ušutkanima – ženama, queer osobama, doseljenicima, izbjeglicama i migrantima. Tridesetoro umjetnica, umjetnika i umjetničkih kolektiva u sedamdeset djela pokazuju kako se ranjivost tijela, koja se u austrijskoj umjetnosti pojavila još na početku 20. stoljeća, od kraja šezdesetih godina postala glavni medij radikalnih oblika političkog otpora.
U srijedu, 16. studenog 2022. godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je velika retrospektivna izložba Putnik američkog apstraktnog slikara Seana Scullyja, jednog od vodećih i iznimno uspješnih umjetnika svoje generacije. Autor izložbe je Dávid Fehér, direktor Srednjoeuropskog istraživačkog instituta za povijest umjetnosti i kustos za suvremenu umjetnost 20. stoljeća u Muzeju likovnih umjetnosti u Budimpešti, a kustosice zagrebačke izložbe su Jasna Jakšić, Ivana Kancir i Ana Škegro. Retrospektivna izložba sadržava šezdeset i četiri Scullyjeva antologijska djela: platna, radove na papiru, fotografije i skulpturu te predstavlja iznimno vrijedan presjek slikarovog stvaralaštva posljednjih 50 godina. Trajat će do 12. ožujka 2023, a za to će vrijeme biti organiziran raznolik edukativni program namijenjen djeci, mladima, odraslima te osobama s oštećenjima vida i sluha, kao i različita, tematski orijentirana vodstva izložbom.
Izložba Drugarstvo druga je u nizu zajedničkog naziva Zbirka kao glagol, što ih timski radimo da bismo redefinirali poimanje muzeja i društveni kontekst u kojem se nalazi. Nakon Tužnih pjesama rata o ratu i nasilju, Drugarstvo otvara teme solidarnosti i suosjećanja, uloge umjetnosti i muzeja u poboljšanju svijeta. Riječ drugarstvo istog je korijena kao i društvo, a drugove povezuju i naklonost, suradnja, povezanost idejom ili poslom.
Ciklus Zbirka kao glagol potaknuo je neposredni i nedaleki rat. Naziv je nadahnut pjesmom slovenskog pjesnika Borisa A. Novaka „Sloboda je glagol“, a prva izložba Tužne pjesme rata naziv je dobila prema istoimenom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji se nalazi u Zbirci medijske umjetnosti MSU-a.
Prvi ciklus predstavljanja djela iz zbirke Muzeja koncipiran je kao odgovor na trenutnu situaciju, želja je za iskazivanjem solidarnosti i empatije sa zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti.
